Godina visokih cijena: Pojedine artikle plaćali smo i 20 posto skuplje nego godinu ranije

Najviša inflacija koju imamo u posljednjih desetak godina posljedica je oporavka od koronakrize, a posebno divljanja cijena energenata.

Oporavak od koronakrize, koji je započeo prošle godine, nije nam donio samo više radnih mjesta i povećanje plaća, nego i neke "neželjene poklone", poput inflacije. Hrana koju smo u studenom 2021. godine kupovali u trgovinama bila je u prosjeku šest posto skuplja nego prije samo godinu dana, dok su cijene goriva odletjele u nebo.

Tako smo, prema podacima državne statistike, kruh u studenom prošle godine, što su posljednji dostupni podaci, plaćali 7,6 posto skuplje nego u studenom 2020. godine. Meso je u istom razdoblju poskupilo 3,2 posto, voće i povrće pet do šest posto, a mlijeko, sir i jaja 9,2 posto. Ulje i masti bili su 9,2 posto skuplji nego samo prije 12 mjeseci.

Poskupila su i pića. Bezalkoholna pića su, primjerice, u studenom prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bila skuplja 2,7 posto, dok je kod alkoholnih pića zabilježen samo manji rast. Zamjetnije su, međutim, porasle cijene duhanskih proizvoda, 7,1 posto.

Trgovci kažu da su za poskupljenja krivi proizvođači 

Trgovci ističu da razloge poskupljenja ne treba tražiti kod njih, nego kod proizvođača.

"Naftni derivati i plin na svjetskom su tržištu jako poskupili, a stalno poskupljuju i ostale sirovine. To se onda 'prelijeva' na cijene proizvoda. Ako proizvođači dižu cijene proizvoda, onda i trgovci moraju povećati cijene po kojima ih prodaju jer bi, u protivnom, imali gubitke", objašnjava za Unu mehanizam poskupljenja direktor Lonia trgovine i dobar poznavatelj prilika u hrvatskoj maloprodaji Drago Munjiza.

Cijene energenata doista su jedan od glavnih okidača poskupljenja jer utječu na cijenu proizvodnje roba i usluga. Prošla je godina bila u znaku divljanja cijena nafte pa se barel crnoga zlata na svjetskom tržištu sada kreće oko cijene od 80 američkih dolara.

Rast cijena nafte nastavlja se i u ovoj godini. Poskupljuje i plin. Posljedica toga je skuplja proizvodnja roba, ali i skuplji prijevoz proizvoda. Samim tim, rastu i cijene roba na policama trgovina.

Koronakriza je poremetila lance opskrbe u svijetu pa niza roba nije bilo 

Osim toga, koronakriza je poremetila i lance opskrbe na globalnom tržištu. Ovdje valja voditi računa o tome da se velik dio roba danas proizvodi u Kini ili u drugim zemljama Dalekog istoka. Isto tako, u dalekoistočnim zemljama se proizvode i dijelovi za proizvode. Zbog prekida ili poteškoća u lancima opskrbe, na Zapadu, pa tako i u Hrvatskoj, lani je nedostajalo dosta proizvoda, a na mnoge se čekalo mjesecima.

U tu kategoriju posebno ulaze dijelovi za računalnu opremu koji se uglavnom proizvode u Kini ili na Tajvanu. S obzirom na napete geopolitičke odnose u tom dijelu svijetu, koji su lani u nekim trenucima došli na sam rub rata, ne iznenađuje da je i u Hrvatskoj nedostajalo opreme za računala i druge informatičke uređaje. Primjerice, tintu za printere lani je bilo prilično teško nabaviti, a slično je bilo i s ručnim satovima i nizom drugih proizvoda, dok su se automobili ili dijelovi za njih čekali mjesecima. Posljedica toga bio je i rast cijena tih proizvoda.

I rast potrošnje je povećao cijene u trgovinama 

Na rast cijena, kažu ekonomisti, utjecalo je i ponašanje samih potrošača. Naime, tijekom 2020. godine, koja je bila u  znaku koronakrize, ljudi nisu imali gdje trošiti, s obzirom na to da smo na proljeće imali potpuni, a na jesen i zimu djelomični lockdown, koji se protegao i na početak prošle godine. U uvjetima moratorija na kredite i ovrhe, kojima su Vlada i poslovne banke nastojale olakšati građanima situaciju u kojoj su se našli u pandemiji koronavirusa, mnogi su uspjeli uštedjeti nešto novaca i taj su novac prošle godine i potrošili. Posljedica toga bio je i rast potražnje, a trgovci su na to odgovorili povećanjem cijena.

U pozadini svega zapravo je oporavak od koronakrize. U Hrvatskoj je, k tome, tradicionalni pokretač rasta cijena, posebno u ljetnim mjesecima, jak turizam, budući da se na Jadranu odmaraju milijuni stranih i domaćih turista. 

Sve u svemu, Hrvatska je lani imala najveću inflaciju u posljednjih desetak godina. Prognoze Hrvatske narodne banke (HNB) govore o prosječnoj stopi rasta maloprodajnih cijena u 2021. godini od 2,4 posto, no ne bi se trebalo čuditi ako konačna brojka bude i nešto veća.

U svakom slučaju, samo u studenom prošle godine cijene na malo u Hrvatskoj porasle su, kako pokazuju podaci DZS-a, 4,8 posto u odnosu na isti mjesec 2020. godine. Građanima je pritom manje bitno koliko su poskupile robe i usluge koje rijetko kupuju, no zato im puno znači ako poskupe najosnovnije živežne namirnice.

I u ovoj godini ćemo živjeti s nešto višom inflacijom 

Kako sada stvari stoje, s nešto višom inflacijom morat ćemo se naučiti živjeti i u ovoj godini. U središnjoj banci procjenjuju da će inflacija u ovoj godini iznositi 2,4 posto, ali neovisni ekonomisti kažu da je realnije očekivati rast cijena na malo u rasponu od tri do četiri posto.

Osim nastavka oporavka od korona recesije, može se očekivati da će na rast cijena barem nekih roba i usluga utjecati i skoro uvođenje eura.

Naravno, i u ovoj će godini puno toga ovisiti o geopolitici. Povećanje tenzija ili čak izbijanje sukoba u sirovinama bogatim dijelovima svijeta za posljedicu će imati i veći rast cijena ponajprije energenata. Hrvatska, nažalost, tu može samo promatrati što se zbiva na svjetskoj sceni i prilagođavati se novonastalim okolnostima.

Adriano Milovan

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. Cookies), koji nam omogućavaju da posetiocima osiguramo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Više možete saznati ovde