Sukob liječnika i Ministarstva zdravstva: Čije su informacije točne?

Liječnici se bune zbog sudjelovanja u oduzimanju vozačkih dozvola i zbog obaveze rada u hitnim službama. Nabrajamo činjenice i manipulacije.

Zbog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) i Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC) tjednima traje sukob između obiteljskih liječnika i Ministarstva zdravstva (MZ). 

Ministarstvo je u petak liječnicima pružilo ruku pomirenja i ZSPC nije išao na glasanje u Hrvatski sabor, a udruge su pozvane da se vrate na pregovore o oba zakona.

U ponedjeljak su, međutim, svi odbili sudjelovati u razgovorima s MZ-om, (Koordinacija hrvatske obiteljske medicine – KoHOM, Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora – HDOD HLZ, Društvo nastavnika opće-obiteljske medicine – DNOOM i Hrvatska udruga ugovornih ordinacija – HUUGO) tvrdeći da nisu pozvani na radne pregovore, nego na okrugli stol. 

Tko u ovom sporu daje točne informacije, a tko pogrešne? 

KoHOm točno tumači ZZZ

U sklopu rasprave o ZZZ-u, liječničke udruge tvrde da je izmjenama zakona nametnuta obaveza rada u hitnim službama, a ministarstvo im uzvraća da "insinuiraju". 

"Neutemeljeno insinuirajući stalnu obvezu rada liječnika obiteljske medicine u Hitnoj službi ili u Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu (OHBP), Ministarstvo zdravstva demantira iznesene navode te ističe kako se navedena planirana odredba odnosi samo na iznimne slučajeve u izvanbolničkoj medicinskoj službi s ciljem sprečavanja neželjenih događaja koji su se već događali u prošlosti", stoji u prošlotjednoj objavi. 

Ali to nije točno, što dokazuju članci ZZZ-a kojima se predlaže da liječnici obiteljske medicine sudjeluju u pružanju hitne pomoći:

"Stavak 7. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

Djelatnost hitne medicine organizira se na temelju sklopljenog ugovora o funkcionalnoj integraciji koji sklapa zavod za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, bolnička zdravstvena ustanova koja ima objedinjeni hitni bolnički prijam i dom zdravlja uz sudjelovanje privatnog zdravstvenog radnika u mreži javne zdravstvene službe sukladno ugovoru sa Zavodom.

Članak 11.

U članku 64. iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase: „(2) Zdravstveni radnici privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe (tzv. zakupci, liječnici koji nisu zaposlenici domocva zdravlja) obvezni su sudjelovati na poziv nadležnog tijela i/ili nadležnog doma zdravlja u radu posebno organiziranih ambulanti te sudjelovati u obavljanju djelatnosti hitne medicine.

(3) Zdravstveni radnici privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe obvezni su na zahtjev nadležnog doma zdravlja sudjelovati u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite u djelatnosti koju obavljaju.“.

Nigdje nije navedeno da će se zakon primijeniti samo iznimno, a liječnici su u pravu kada traže da se to izbaci ili precizira. 

Što se tiče ZSPC-a, mediji i KoHOM izvještavaju o "šokantnom" uvođenju obaveze liječnika da policiji prijavljuju pacijente koji su zbog promijenjenog zdravstvenog stanja privremeno nesposobni za vožnju. 

Takve su izmjene jednako napali brojni mediji, udruge liječnika i pacijenata, tvrdeći, među ostalim, da se time narušava institut liječničke tajne, odnos povjerenja i da zakon zahvaća toliko šarolike indikacije da će bez dozvole ostajati ostajati barem polovica vozača, svi koji povremeno popiju lijekove koji uspavljuju, itd. 

Kritike te vrste su dosta neobične jer važeći ZSPC već odavno obavezuje liječnike da prijave pacijenta koji je privremeno nesposoban za vožnju. Supstancijalna novost je ipak to što liječnici dobijaju ovlasti izdavanja upozorenja pacijentima koje u konačnici ima izvršni učinak. 

Članak 233. važećeg zakona kaže: 

"(3) Ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost radi koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište, odnosno privremeno ili stalno boravište."

Novi dopunjeni članak 233. kaže sljedeće:

"(4) Ako se na zdravstvenom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi zdravstveno stanje radi kojeg vozač nije više sposoban upravljati vozilom, privremeno, a najduže na šest mjeseci, izabrani liječnik dužan je o tome upozoriti vozača, dano upozorenje evidentirati u medicinskoj dokumentaciji i o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju prema mjestu prebivališta, boravišta, uobičajenog boravišta, školovanja, odnosno privremenog ili stalnog boravka vozača.

(5) Vozač kojemu je utvrđena privremena nesposobnost za sigurno upravljanje vozilom, neće se upućivati na ponovni liječnički pregled.

(6) Upozorenje vozaču i obavijest policijskoj upravi ili postaji iz stavka 3. i 4. ovoga članka se evidentira i dostavlja putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske. 

Napuhana panika za vozačke dozvole 

"Šokantna" je novost, dakle, jedino to što su liječnici s predloženim zakonom izloženiji u postupku privremenog oduzimanja dozvole za upravljanje vozilima. 

To, jasno, nije pametno, ali je netočno da je obaveze prijave pacijenata policiji novost i da se indikacije za oduzimanje dozvole novim zakonom šire. 

Suštinski problem (jednako) predloženog i postojećeg zakona je što ga ih ne prati podzakonski akt koji definira koja točno zdravstvena stanja predstavljaju opasnost u prometu i što točno obavezuje liječnika na prijavu vozača policijskim upravama i u centralni informacijski sustav. 

Hrvatska liječnika komora (HLK) u javnoj je raspravi upozorila da važeći Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, donesen temeljem članka 235. stavka 1. Zakona, utvrđuje samo popis bolesti ili stanja po kojem postupaju specijalisti medicine rada prilikom donošenja ocjene o nesposobnosti ili privremenoj zdravstvenoj nesposobnosti vozača, ne i ostali liječnici. 

Dakle, nema straha da će se vozačima na osnovu zakona oduzimati dozvole jer piju ljekove protiv alergija ili za sniženje krvnog tlaka. 

Međutim, postoji bojazan da će KoHOM, da bi pritisnuli MZ, preporučiti članstvu da prijavljuje zabranu vožnje za sva zdravstvena stanja za koja procijene da bi mogla potpasti pod tu kategoriju i time postići da ih se iz zakona makne kao izvršitelje oduzimanja dozvola. 


  • #Ministarstvo zdravstva
  • #Hrvatska liječnička komora
  • #KoHOM
  • #Zakon o sigurnosti prometa na cestama
  • #Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Povezani članci

Vijesti

HUBOL žestoko po Berošu: 'Privatne ordinacije još nisu u CEZIH-u iako su odavno trebale biti'

U HUBOL-u smatraju da ministar zdravstva Vili Beroš vuče populističke poteze kako bi prikrio dosadašnje propuste svog ministarstva.

Vijesti

Uz saborsku raspravu o prizivu savjesti: Hoće li slučaj Čavajda nešto promijeniti?

Državni tajnik je u petak ne trepnuvši izjavio da pravo na pobačaj opstruiraju neodgovorni pojedinci, iako godinama znamo da barem 60 posto liječnika izjavljuje priziv savjesti.

Vijesti

Ekskluzivno: Što je sve sumnjivo u transplantacijama na Rebru?

Mirando Mrsić tvrdi da nema dvojbe da je postojala sprega između liječnika i primatelja, te da su 'prekršene procedure, moral i etika'.

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. Cookies), koji nam omogućavaju da posetiocima osiguramo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Više možete saznati ovde