U svibnju novi pad povjerenja potrošača, građani kupuju samo najosnovnije

Zbog rata u Ukrajini i sada već visoke inflacije, povjerenje potrošača u Hrvatskoj u svibnju je nastavilo padati te se sada nalazi na otprilike istim razinama na kakvima je bilo na početku pandemije koronavirusa prije dvije i pol godine.

Pokazuje to kretanje triju indeksa povjerenja potrošača u Hrvatskoj. Tim se pokazateljima analiziraju i uspoređuju podaci o potrošačkom povjerenju na mjesečnoj razini.

Optimizam potrošača, koji je postojao do izbijanja rata u Ukrajini, iščeznuo je

U svibnju je došlo do pada vrijednosti sva tri indeksa u odnosu na travanj, upozoravaju analitičari Raiffeisena u svojim dnevnim analizama.

"Optimizam oko gospodarskog oporavka, koji je bio prisutan do izbijanja rata u Ukrajini iščeznuo je, a pokazatelji povjerenja potrošača vratili na razine usporedive s početkom pandemije. Svakako je to rezultat sve snažnijih inflatornih pritisaka", ističu makroekonomisti Raiffeisena.

Svibanjski potop sva tri indeksa povjerenja potrošača

Tako je indeks pouzdanja potrošača u svibnju iznosio -24,8 bodova, što je 3,5 boda manje nego u travnju. Indeks očekivanja potrošača u svibnju je iznosio -28,9 bodova, ili 3,9 bodova manje nego u travnju, dok je indeks raspoloženja potrošača u svibnju potonuo 4,4 boda u odnosu na travanj te je iznosio -38 bodova, pokazuju podaci koje su objavili analitičari Raiffeisena.

Upozoravaju kako se potrošački optimizam spustio ispod svog dugoročnog prosjeka. U praksi, to znači da se može očekivati manja potrošnja, a to će se potom odraziti i na sporiju dinamiku gospodarskog rasta.

Suzdržavanje od potrošnje 

"U mjesecima pred nama pojačani geopolitički strahovi, a posebice visoka razina zabrinutosti i neizvjesnosti zbog rastućih inflatornih pritisaka i utjecaja na globalna i lokalna gospodarska kretanja, odražavat će se na kretanje pokazatelja potrošačkog optimizma. U takvom okruženju možemo očekivati suzdržavanje od potrošnje, što će biti pojačano zasigurno kod donošenja odluke o kupovini luksuznih dobara", zaključuju makroekonomisti Raiffeisena u svojim dnevnim analizama od četvrtka.

Drugim riječima, hrvatski će potrošači kupovati samo ono najosnovnije, ono bez čega ne mogu. Pri kupnji roba i usluga koje ne spadaju u kategoriju nužnih, više će puta okrenuti svaku kunu.   

U Raiffeisenu dodaju i kako će se sva tri indeksa pokazatelja potrošačkog optimizma zadržavati na niskim, pa čak i na još nižim razinama.