Tim inženjera, doktoranada i studenata zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva osmislio je revolucionarni način podvodne komunikacije.

Nataša Vidaković provjerila je kako takva inovativna komunikacija može funkcionirati čak i na relaciji Zagreb-Novi Zeland, ali i saznala kako znanstvenicima roboti i robotska tehnologija mogu pomoći u istraživanju tajni podmorja.

Spretno poput ribe robot Blue-eye uranja i izranja iz vode, ploveći uz nadvodni robot A-pad. Upravo je taj robot plod hrvatske pameti, a koji je uveo pravu revoluciju pod vodom.

Kako su došli na ideju i izumili ovaj podvodni robot, objasnio nam je Vladimir Slošić, doktorand FER-a u laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije (LABUST).

"Obzirom da voda ne prenosi dobro signal koji mi koristimo za komunikaciju putem mobitela, mi se koristimo akustičnim senzorima, takoreć zvučnicima i mikrofonima. Komuniciramo pomoću ove platforme putem wi-fija i onda ta platforma te signale koje smo mi poslali, te informacije šalje na podvodnodno vozilo", kaže Vladimir.

Proizveden je u laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije, jednom od 35 znanstveno-istraživačka laboratorija zagrebačkog FER-a.

Razlog zašto danas znanstvenici znaju puno više o površini Mjeseca ili Marsa recimo nego o površini Zemlje, leži upravo u tome što je čak 70 posto Zemljine površine prekriveno vodom. I to upravo znanstvenicima otežava istraživanje.

Nadaju se da će im upravo ovakvi roboti i podvodna robotika uvelike olakšati i kvalitetno omogućiti istraživanje tajni podmorja.

A njihov izum koristio se za razna mapiranja podmnorja, kao i za biološka i arheološka istraživanja od Plitvica i Cavtata do Venecije, pa čak i Novog Zelanda.

"Mi smo prije par mjeseci u sklopu jednog projekta s Novim Zelandom napravili jedan demo, odnosno demonstraciju unutar koje je rionioc u bazenu na Novom Zelandu upravljao podvodnim robotom kod nas, znači u Zagrebu", objašnjava Vladimir.

Voditelj LABUST-a i prodekan za znanost na FER-u, dr. Nikola Mišković, izrazito je ponosan na rad studenata i doktoranada.
 
"Mi smo prva grupa u svijetu koja je napravila robota za interakciju s roniocem pod vodom. Puno je truda uloženo u taj robot i puno sredstava uloženo u istraživanje i proces projektiranja robota, a njegova komercijalna vrijednost može biti i do nekakvih 20 tisuća eura, ovisno o tome koji su senzori stavljeni na sam robot", kaže dr. Mišković.

Iako rade na brojnim drugim projektima, ovaj izum najviše izvoze van Hrvatske. 

Zahvaljujući LABUST-u, 20tak inženjera i doktoranada za usavršavanje u ovoj tehnologiji ne trebaju preko granice. 

Ivo Kutleša, inženjer za podvodnu komunikaciju u LABUST-u vidi mnoge benefite u radu u Hrvatskoj i na FER-u. 

"Baš mi je drago što sam dio ovog tima i što mogu ovo raditi pogotovo u Hrvatskoj, a budućnost je široka tako da sigurno se vidim u podvodnoj tehnologiji", kaže.
– U Hrvatskoj ili izvan?
"U Hrvatskoj, u Hrvatskoj", siguran je Ivo.

Jer, čak i za vrijeme pandemije, uspjeli su pomaknuti granice podvodnih istraživanja pa im udaljenost i uvjeti za rad iz Hrvatske nisu problem.