Istraživanje: Svaki četvrti desničar, svaki peti ljevičar

Najviše ispitanika predstavlja se kao pristaše desnice, trebaju vođu čvrste ruke, institucijama ne vjeruju.

Više od četvrtine hrvatskih građana ističe svoja desničarska politička uvjerenja, dok se nešto više do 22 posto smatra ljevičarima, pokazalo je istraživanje agencije Promocija plus, koje je u subotu navečer objavila komercijalna RTL televizija.

Kojeg su svjetonazora Hrvati, koliko vjerujete institucijama, političarima, osobama iz okruženja i što mislite o uvođenju eura, samo su neka pitanja iz istraživanja. Političke preferencije su manje-više poznate, što kroz česte izbore, što kroz brojna istraživanja, a dijelom ih prati i svjetonazor, navodi RTL.

Desna politička orijentacija izražena u manjim sredinama

U ukupnoj punoljetnoj hrvatskoj populaciji desna politička orijentacija je najčešća, to je stav nešto više od četvrtine građana (25,5 posto). Od toga ih se kao desnica izjasnilo najviše (0,7 posto radikalne desnice, 15,7 posto desnice), a kao desni centar nešto više od 9 posto.

Lijevi politički spektar bira nešto više od 22 posto građana. Treći izbor je sam centar odnosno liberali s gotovo 14 posto (8,2 posto centar, 5,7 posto liberala), dok se za zelenu politiku opredijelilo manje od pet posto građana.

Muškarci su češće desno orijentirani dok čak 40 posto žena ne želi odgovoriti ili ne zna gdje bi se svjetonazorski smjestile. Najveći dio ispitanika se ne vidi ni u jednom političkom pretincu (22,9 posto), pa je to zapravo najvažniji bazen koji i odlučuje na izborima. Najstariji su, uvjetno rečeno jednostavniji; ili desno ili lijevo, uglavnom bez nijansi između.

U manjim sredinama češće su desno orijentirani, u većima lijevo. Lijevi svjetonazor dominira na sjevernom Jadranu, u sjevernoj Hrvatskoj i u Zagrebu s okolicom, dok su desnije orijentirane Dalmacija, Slavonija, Središnja i gorska Hrvatska. I krajnja desnica i krajnja ljevica u cijeloj zemlji vrti se tek oko jedan posto, pa se čini da smo kao nacija politički prilično umjereni.

Svi političari su isti, većina korumpirana

Da su svi političari isti i da ne vjeruju niti jednom poručuje više od 57 posto građana. Taj je postotak najveći među ispitanicima do 40 godina.

Hrvati još češće potvrđuju tvrdnju da je većina političara korumpirana. što smatra više od 70 posto punoljetnih građana.

Dašak optimizma vidi nešto manje od polovice ispitanika koji vjeruju da su moguće promjene nabolje u hrvatskoj politici (49 posto). U promjene na bolje više vjeruju stariji i manje obrazovani nego mladi i obrazovaniji, a 28 posto tu nadu ne vidi.

Vođa čvrste ruke prihvatljiviji ženama

Da je Hrvatskoj potreban vođa čvrste ruke poruka je gotovo 70 posto građana. Čak češće to zazivaju žene nego muškarci, najčešće mladi i stariji, nešto rjeđe građani srednje dobi. Slabije obrazovani izrazito češće zazivaju čvrstu ruku (80 posto), a učestaliji su zagovornici koji žive u manjim naseljima i mjestima ispod 20.000 stanovnika.

Da bi se moglo i trebalo imigrante uspješno uključiti u hrvatsko društvo, uz dobru politiku, smatra 42,1 posto hrvatskih građana, dok ih se 22,7 posto ne slaže s takvim stajalištem. Žene su češće zagovornice promigrantske politike od muškaraca (45,7 posto prema 38,1 posto), kao i starija populacija u odnosu na mlađe dobne skupine.

Euro, NATO, Europska unija i Srbija

Podjela među građanima najvidljivija je oko već gotove stvari - uvođenja eura, koje će uslijediti za šest mjeseci. No, gotovo 40 posto Hrvata tome se protivi. Nešto je manji postotak onih koji podupiru ulazak u eurozonu (36,1 posto), a petina je neodlučna (20,8 posto).

Žene su prema euru skeptičnije nego muškarci (30,1 posto prema 42,8 posto), a najžešće se protive oni s najnižim obrazovanjem. U Dalmaciji su najrjeđe za uvođenje eura (27,7 posto), a najčešće u Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (45,4 posto).

Članstvo u NATO-u podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto ispitanika ne slaže s hrvatskim članstvom u toj organizaciji. Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 posto prema 51,8 posto), te mlađi u odnosu na najstarije.

Polovica hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u EU donijelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5 posto se ne slaže s takvim stajalištem. Muškarcima je češće nego ženama prijemljivo ovo stajalište o korisnosti članstva (52,5 posto prema 43,5 posto), dok je najveća koncentracija zagovornika korisnosti članstva zabilježeno u dobnoj skupini od 31-40 godina (52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 posto).

Gotovo dvije trećine građana smatra kako bi Hrvatska i Srbija morale imati dobre međusobne odnose (65,4 posto), uz 11 posto protivnika takvom stajalištu. Žene su češće zagovornice takvog odnosa (67,6 posto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u Sjevernojadranskoj regiji (71 posto).

Najmanje se vjeruje pravosuđu i političarima

Ispitanici su povjerenje u institucije, političare, bliske osobe ocjenjivali na skali od 1 do 10. Najveću razinu povjerenja ima obitelj - nešto iznad 9 od maksimalnih 10. Prijatelji s u nešto iznad 8, pa sa sličnim ocjenama slijede liječnici (6,51), znanstvenici (6,44) i kolege na poslu (6,42).

Oko ocjene 5 su vojska, crkva i policija. Povjerenje u javne službenike je na 4 od mogućih deset, Vlada i mediji nešto su ispod toga (Vlada 3,71 a mediji 3,55) , a tek onda, na dnu ljestvice povjerenja su sudstvo, Hrvatski sabor i za kraj generalno političari, u koje Hrvati imaju najmanje povjerenja.

Terensko istraživanje je, ekskluzivno za RTL, provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja na uzorku od 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske. Standardna greška uzorka je +/- 3 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.


  • #istraživanje
  • #politika

Povezani članci

Vijesti

Ljevica i liberali počeli dogovarati referendum o pobačaju

Referendumsko pitanje mora biti sastavljeno na način koji bi izbjegao glavne opasnosti na njegovom putu kroz Scilu i Haribdu Ustavnog suda, upozorava ustavna stručnjakinja Ana Hovat Vuković.

Vijesti > Svijet

Njemačka: Krajnji desničari antivakseri planirali otmicu ministra zdravstva

Policija je uhitila četiri osobe koje sumnjiči i za planiranje napada na elektroenergetska postrojenja.

Vijesti > Komentar

Krši i lom na desnici: Zekanović & Pfizerić

Odlično je što je suverenist napao svoj politički bazen zbog neodgovorne retorike u odnosu na cjepiva i epidemiološke mjere. Međutim, ne može Zekanović odrediti gabarite rasprave o ovoj krizi.

Ova web stranica koristi kolačiće (eng. Cookies), koji nam omogućavaju da posetiocima osiguramo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Više možete saznati ovde